Skip Navigation
 

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

Pogledajte na sajtu
posjetite link "Pitajte doktora" i postavite pitanje vezano za Vaše zdravstveno stanje, problem ili savjet!

Smatrate li da su mladi ljudi dovoljno informisani o polno prenosivim bolestima?
Da, smatram da jesu.
Nisam siguran/na.
Ne, potrebno je više edukovati mlade ljude o prevenciji i mjerama zaštite.
Smatram da su informacije dostupne mladim ljudima, ali da oni nemaju dovoljno razvijenu svijest o posljedicama polno prenosivih bolesti.

Pretraga simptoma » GLAVA I VRAT

nenormalan zamor, promjenjivost mišićne snage, oduzetost i slabost mišića oka, otežano gutanje, žvakanje

 

MIJASTENIJA GRAVIS (MYASTHENIA GRAVIS)
 
Kakvo je to oboljenje?
Glavna odlika ovog oboljenja je patološka zamorljivost, koja se manifestuje kao djelimična ili potpuna oduzetost mišića, koja u početku bolesti prestaje odmaranjem. Zbog toga se još zove i myasthenia gravis pseudoparalytica.
 
Šta uzrokuje ovu bolest?
Pravi uzrok bolesti nije poznat. Spada u autoimuno oboljenje.- smatra se da je osnovni defekt smanjenje broja acetilholinskih receptora na neuromišićnoj spojnici, zbog čega je došlo do autoimunog ataka na sopstveno tkivo. Oko 75% pacijenata sa mijastenijom gravis imaju poremećaj timusa (grudne žlijezde); ili hiperplaziju - uvećanje ili tumor (najčešće benigni).
 
U kojoj životnoj dobi se bolest najčešće javlja?
Najčešće se javlja između 20. i 50. godine života, ali nije izuzetno rijetko ni kod djece. Broj ženskih pacijenata je 4-5 puta veći od broja muških, a kada bolest počinje iznad 50. godina života, učestalija je kod muškaraca.
 
Da li postoji neki provocirajući faktor za nastanak bolesti?
Ponekad bolest počinje poslije fizičkih trauma, u trudnoći, puerperijumu i poslije respiratornih infekcija. Pojava bolesti poslije psihičkih trauma navodi na pogrešnu dijagnozu histerije.
 
Kako se bolest manifestuje?
Glavni simptomi su nenormalna zamorljivost, pareze i paralize mišića. Ovi simptomi su najizraženiji uveče, a nema ih ujutro. Mada postoje paradoksalni slučajevi sa najizraženijom slabošću poslije spavanja i odmaranja ili oporavkom poslije vježbanja. Upadljiva je velika promjenjivost mišične snage.
 
Koji mišići su najčešće zahvaćeni?
Najčešće su to mišići očiju i to oni sa najvećom aktivnošću tokom dana (npr. podizači očnih kapaka), zatim mišići za žvakanje. Bolesnici su primorani da se u toku jela odmaraju, pridržavajući donju vilicu. Kada su u pitanju mišići ekstremiteta, najčešće su zahvaćene noge.
 
Kako se postavlja dijagnoza bolesti?
U manje tipičnim slučajevima mogu biti korisne kliničke probe (glasno brojanje može pokazati zamorljivost i ''govor kroz nos''; govor može postati i nerazumljiv). Ruke ispružene naprijed bolesnik sa mijastenijom drži znatno kraće nego zdrava osoba, koja može izdržati duže od jednog minuta. U dijagnostičke svrhe koristi se elektromiografija, imunološki testovi i sl.
 
U čemu se sastoji liječenje?
Iako je liječenje vrlo teško, a uključuje: antikolinesterazne lijekove, timektomiju (odstranjenje timusa), kortikosteroide, imunosupresivnu terapiju (davanje lijekova koji suprimiraju imunološki sistem) kod većine pacijenata se postiže dobar rezultat u smislu usporavanja napredovanja bolesti. Pravilnom terapijom pacijenti su tako da su (uz manja ili veća prilagođavanja) u mogućnosti savladavati dnevne obaveze, a neki i radne.  
 
 
« nazad|štampaj|Preporuci prijatelju