Skip Navigation
 

Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

Pogledajte na sajtu
posjetite link "Pitajte doktora" i postavite pitanje vezano za Vaše zdravstveno stanje, problem ili savjet!

Smatrate li da su mladi ljudi dovoljno informisani o polno prenosivim bolestima?
Da, smatram da jesu.
Nisam siguran/na.
Ne, potrebno je više edukovati mlade ljude o prevenciji i mjerama zaštite.
Smatram da su informacije dostupne mladim ljudima, ali da oni nemaju dovoljno razvijenu svijest o posljedicama polno prenosivih bolesti.

Pretraga simptoma » GLAVA I VRAT

lupanje srca, otežano disanje pri naporu, poremećaj sna, hladne šake i stopala, zujanje u ušima, nesvjestica, glavobolja

 

ESENCIJALNA – PRIMARNA ARTERIJSKA HIPERTENZIJA
 
Šta je arterijska hipertenzija?
To je patološko stanje sa sistolnim pritiskom iznad 140 mm Hg i sa dijastolnim pritiskom iznad 90 mm Hg. Međutim može se izdvojiti granična hipertenzija sa 140-149 /90-94 mm Hg, tako da je sigurna hipertenzija stanje od 160 /95 mm Hg i više.
Najčešće su povećani i sistolni i dijastolni pritisak, mada može biti povećan samo jedan od njih i to se stanje naziva konvergentni tip hipertenzije. Ako je povećan samo sistolni (npr. 160 mm Hg) a dijastolni snižen (ispod 95 mm Hg) onda je to divergentan tip hipertenzije.
 
Kakva je to primarna ili esencijalna hipertenzija?
Ako se u prisustvu povećanog pritiska ne može otkriti njegov uzrok, kada se isključi bubrežno, endokrino i kardiovaskularno oboljenje onda se takva vrsta hipertenzije naziva primarna ili esencijalna. Neki je smatraju psihosomatskom bolešću.
 
Koje se subjektivne tegobe javljaju kod povišenog krvnog pritiska?
Mlađi bolesnici sa labilnom hipertenzijom često navode tegobe kao što su: znojenje, brzo mijenjanje boje lica, lako uzbuđivanje, poremećaj sna, hladne šake i stopala, lupanje srca, jutarnje glavobolje nakon buđenja. Stariji pacijenti najčešće navode zujanje u ušima i glavobolju u potiljačnom dijelu glave, zaboravnost, gušenje, ponekad krvarenje iz nosa.
Osobe koje su sklone hipertenziji su pikničke građe – nižeg rasta, gojazniji, rumenih obraza.
 
Koji oblici hipetenzije postoje?
Postoji više podjela. Jedna od njih je na osnovu visine dijastolnog pritiska koja se dijeli na:
-         blagu hipetenziju ( 90-104 mm Hg)
-         umjerenu ( 105-114 mm Hg)
-         tešku ( 115 mm Hg)
-         malignu hipetenziju kod koje dijastolni pritisak ide iznad 120 mm Hg
 
Koje komplikacije mogu nastati kod osoba koje imaju hipertenziju?
Preko 60% bolesnika sa fiksiranom hipertenzijom ima znake ateroskleroze. Komplikacije se mogu javiti na srcu kao što su hipertrofija (uvećanje) lijeve komore, srčana insuficijencija, infarkt miokarda. Česte su i moždane komplikacije kao što su : moždana krvarenja, moždani infarkt, moždana ishemija bez infarkta i druge.
 
Kako se postavlja dijagnoza primarne hipertenzije?
Na osnovu mjerenja arterijskog krvnog pritiska i prisutnih simptoma. Važno je kod dijagnoze isključiti sekundarnu hipertenziju, jer se u tom slučaju mora liječiti uzrok (npr. srčano, bubrežno oboljenje).
 
Kako se liječi hipertenzija?
U terapiji hipertenzije je preporučljivo kombinovati dva ili više antihipertenzivna lijeka jer se u tom slučaju i sa manjim dozama može postići bolji efekat.
Pored antihipertenzivnih lijekova često se daju i sedativi.
 
 
 
« nazad|štampaj|Preporuci prijatelju