Rekreativne aktivnosti višestruko doprinose zdravlju. One doprinose pravilnom razvoju tijela, jačanju kostiju i mišića, što jača i usklađuje rad unutrašnjih organa i sistema, a rješava i pitanje opšte motorike neophodne za svakodnevni život i rad. Takođe, nakon fizičke aktivnosti mozak oslobađa endofirine – ''hormon sreće'' koje doprinose mentalnom zdravlju. Fizičkom aktivnošću učimo kako da kontrolišemo svoje tijelo što nam omogućuje da kontrolišemo sebe u i u drugim područjim asvoje aktivnosti čime se jača Ego. Tako fizička aktivnost potpomaže stvaranju samopouzdanja, samokontrole i samodiscipline. U fizičke aktivnosti ovog domena spadaju, prije svega, razne sportske igre i gimnastika (naročito jutarnja).

Međutim, svaki čovjek treba da izabere onu vrstu rekreativne aktivnosti koja mu najviše odgovara.

Rekreativne aktivnosti prema predominaciji i fokusu djelovanja mogu da se podjele u četiri osnovne grupe:

 

Tu spadaju : sportske igre, ples, eventualno gluma, izleti, pješačenje, gimnastika.

 

Oni mogu da budu vizuelni (gledanje filmova, projekcije slajdova, likovne izložbe) ili auditivni (slušanje muzike)

 

Čitanje, kviz, debate, zabavne igre koje zahtijevaju razmišljanje (šah, domine)

 

Pod ovimoblikom se podrazumijeva likovno i primjenjeno stvaralaštvo, koje samo jednim dijelom ima elemente rekreacije, a mnogo više pripada okupaciono-radnim aktivnostima.

Od svih vrsta rekreativnih aktivnosti sportske aktivnosti imaju najveće povoljne efekte na zdravlje, kako fizičko, tako i mentalno. Redovnom fizičkom aktivnošću omogućuje se regulacija mišićnog tonusa, što nas oslobađa od stalne napetosti.